6 gotovo psiholoških savjeta koji nerviraju psihologe
Miscelanea / / October 03, 2023
Nije svaka uvjerljiva preporuka vrijedna isprobavanja.
Psihologija je u posljednje vrijeme popularizirana velikom brzinom, i to je dobro. Ali svaki novčić ima naličje. Zato je internet pun ljudi koji daju preporuke na temelju ničega. Ovi likovi nemaju obrazovanje, nemaju duboko znanje, ali njihovi videi i objave imaju puno pregleda.
Štoviše, internetski gurui često izgledaju vrlo stručno. Govore uvjerljivo i svoje savjete podupiru psihološkim terminima. Štoviše, to nisu nimalo mračnjačke preporuke na koje se jedino reagira skeptično nasmijati i skrolati dalje. Objašnjenja se čine sasvim logična. A ti su savjeti toliko česti da ne možete a da ne pomislite: možda je vrijedno uvesti ove mudrosti u svoj život?
Problem je u tome što te preporuke ne samo da ne pomažu, nego mogu i naškoditi, čak i ako zvuče racionalno. Zamolili smo psihologe da nam kažu koji ih pseudosavjeti najviše iritiraju i zašto. Vidite li nešto slično na internetu ili čujete nešto slično od nekoga u životu, razmislite tri puta prije nego što takve riječi shvatite ozbiljno.
1. “Voli sebe i drugi će te voljeti”
Prema kandidatu psiholoških znanosti Maria Danina, to je potpuno neutemeljena ideja.
Marija Danina
Kandidat psiholoških znanosti, autor tečaja o odnosima "Razumijevanje sebe i svog partnera: psihologija odnosa", osnivač online škole psiholoških zanimanja "Psychodemiya".
Kakvo obećanje slušamo ovdje? Voljet ćete sebe, a to će nekako utjecati na vašu važnost za druge ljude. Ali osobu mogu obožavati drugi dok se utapa u sumnji, samokritici i traženju odobravanja. Ili bi moglo biti obrnuto. “Tako sam lijepa i divna, zašto to nitko ne primjećuje i ne želi me voljeti? Pogledajte svi kako sam dobar!” Nitko ne gleda...
Pritom, smatra Danina, ni u kojem slučaju ne treba umanjivati važnost ljubavi prema sebi, koja nam itekako pomaže u izgradnji zdravijih i ugodnijih odnosa s ljudima oko nas. Važno je prihvatiti sebe. Samo ne želite postavljati očekivanja koja se neće nužno ispuniti. To će vas spasiti od razočaranja.
2. "Misli pozitivno"
Neki ljudi vjeruju da ako razmišljate samo o dobrim stvarima, tada ćete privući dobre stvari u svoj život. Ali ovo je lukavo: s ovim pristupom postoji rizik da primijetite samo pozitivne i ignoriraj sve loše stvaridok situacija ne izmakne kontroli.
Darija Jauševa
Klinički psiholog.
Treba slušati sebe i ne izbjegavati ni najteže osjećaje. Osjećaji su signalni sustav. Nisu uvjetno loši, već ukazuju na unutarnji sukob. I da je vrijeme da si postavite pitanje. Ako postoji zavist, onda je to kao: "Što ta osoba ima što mi je važno?" Ako tuga, onda ovo: “Što sam izgubio, što vrijednost?" ili "Koja moja emocionalna potreba trenutno nije zadovoljena?" A onda treba tražiti način da si daš što važno.
Ideja da u svemu treba tražiti pozitivno i misliti samo na dobro sada je naširoko kritizirana. Čak su skovali izraz za ovaj fenomen: "toksična pozitivnost". Više o tome što je to i zašto je opasno možete pročitati u Lifehacker materijal.
3. "Samo zaboravi na to"
Ovdje imamo cijeli ešalon sličnih preporuka: “Samo se smiri, sve je u tvojoj glavi”, “Samo prijeđi preko toga” i tako dalje. Ponekad rane zapravo zacjeljuju same od sebe. Ali često je za liječenje potrebna pomoć.
Vladimir Dernov
Klinički psiholog.
Emocije i problemi se ne mogu jednostavno zaboraviti. Više se radi o potiskivanju osjećaja, što u budućnosti može dovesti do psihičkih poremećaja. Jer ako ne procesuirate emocije, one mogu dugo utjecati na vaše stanje.
Vrijedi to zapamtiti loše emocije ne može biti. Neki od njih su stvarno neugodni u trenutku, izazivaju osjećaj nezadovoljstva ili nelagode. Ali sve emocije, pa tako i one uvjetno negativne, dane su nam s razlogom. Ovo je reakcija na ono što se događa okolo. Prvo, omogućuju vam da shvatite što točno nije u redu i zaustavite to. Drugo, pomažu u samoregulaciji naše psihe. Ako "samo zaboravimo", to je kao da pokušavate popraviti staru cijev drvenom sjeckalicom. Proradit će jednom, proći će dva puta, a onda će puknuti vodovod i poplaviti cijelu ulicu. Da se to ne dogodi, morate naučiti prepoznati emocije i živjeti ih.
4. “Pronađi svoj poziv i bit ćeš sretan”
Ovaj savjet navodi ljude na opsesivnu potragu za onim što će ih usrećiti, što na kraju često obećava samo razočarenje.
Marija Danina
Umjesto da postanete svjesniji svojih vrijednosti i prihvatite neizbježnost poteškoća, kriza i sumnje, ljudi pokušavaju pronaći čarobnu pilulu koja će im život pretvoriti u beskrajni festival zadovoljstvo.
Naravno, iznimno je važno raditi nešto u životu što vam odgovara. Ali ne treba očekivati da se nikada nećete razočarati u njemu, da će biti izuzetno ugodno i udobno. Iluzija je da se upravo po tim karakteristikama može odrediti “svoj”.
Često se osoba, suočena s preprekama, radije ne bavi problemom, već jednostavno izađe iz situacije u potrazi za nečim bez oblaka. Ali ništa nije bez oblaka. A oslanjajući se samo na trenutne emocije, možete izgubiti ono što je uistinu važno.
Naravno, to ne znači da je potrebno tolerirati nešto vrlo neugodno do krajnjih granica. Dešava se da je bijeg pravi izlaz. Ali ako je to jedina opcija u bilo kojoj situaciji, vrijedi je razmotriti.
5. “Nema potrebe ulaziti u djetinjstvo. Živi sadašnjost"
Ovaj savjet često daju oni koji su svoje znanje o psihologiji crpili iz filmova 90-ih. Takvim likovima se čini da su na seansama uvjereni da su za sve probleme krivi roditelji. I onda osoba mirno živi, prebacuje odgovornost. To je pogrešno. Trebate proučavati djetinjstvo samo da biste preuzeli ovu odgovornost, i to u sadašnjosti.
Darija Jauševa
Djetinjstvo je doba kad čovjek postaje individua, kad se pojavljuju obrasci ponašanja. U tom razdoblju formira se vizija svijeta i odnos prema sebi, mogu nastati traume koje se osjećaju u kasnijoj dobi.
I danas psihoterapeuti uspješno rade s tim. Sadašnjost je na mnogo načina iskustvo prošlosti, koje je bilo ili nije ostvareno. Uranjanje u djetinjstvo daje svijest, prostor za izbor i mogućnost da sami sebi postanete dobar roditelj. Suprotno uvriježenom mišljenju, ovdje se ne radi o kritiziranju odraslih. U djetinjstvu možete pronaći izvor.
Stoga, da bismo dobro živjeli u sadašnjosti, često vrijedi zaroniti u prošlost. Istina, uz psihologa će taj put biti nešto lakši.
6. "Uvijek vjeruj svojim osjećajima"
Prije nego se oslonite na emocije, morate naučiti identificirati ih i njihove uzroke.
Marija Danina
Sve bi bilo u redu s ovim savjetom da se naši osjećaji ponekad ne rađaju iz iracionalnih i destruktivnih uvjerenja. Na primjer, osoba koja ima anksiozni poremećaj, možda vjeruje da njegova tjeskoba signalizira stvarnu opasnost. Povjerenje svojim osjećajima dovodi ga do izbjegavanja zastrašujuće situacije i jačanja simptoma poremećaja.
Naši osjećaji, prema Danini, samo su odraz našeg iskustva. Važno je naučiti razlikovati one situacije u kojima nam je to iskustvo korisno od onih u kojima nam može naškoditi i spriječiti nas da živimo punim životom.
Razumjeti sebe🧐
- Kako razumjeti da je vrijeme za posjet psihoterapeutu
- “Ja sam!”: zašto odbijamo pomoć i kako je naučiti prihvatiti
- Kako shvatiti da trebate pobjeći od psihologa
- 10 ozbiljnih psiholoških testova koje možete proći na internetu
- Kako razlikovati pravu psihologiju od nadriliječništva