5 novih tehnologija koje će uskoro promijeniti svijet nabolje
Pronađite X2 Tehnologije / / December 28, 2020
1. Pametna gnojiva
Kemijska gnojiva omogućuju vam visok urod, ali istodobno uzrokuju ozbiljnu štetu prirodi. Pogotovo kada se koriste više nego što je potrebno određenim biljkama. Riješit će problem onečišćenja tla kemikalijama pametna gnojiva.
To su visokotehnološke kapsule koje sadrže hranjive sastojke. Kapsula se može programirati za nanošenje gnojiva u pravoj količini nakon određenog vremenskog razdoblja. Sve se to uzima u obzir temperatura, kiselost, vlaga i druge karakteristike tla. Ova tehnologija značajno će smanjiti uporabu kemikalija, ali istodobno neće smanjiti prinos biljaka. Svi pobjeđuju: proizvođači će smanjiti troškove kupnje gnojiva, a priroda će manje patiti od onečišćenja opasnim tvarima.
2. Pohrana podataka u DNA
Živimo u informacijsko doba. Čovječanstvo proizvodi sve više podataka i treba ih negdje pohraniti. Od 2016. znanstvenici iz Microsofta rade na stvaranju tehnologije koja će omogućiti stavljanje bilo kakvih podataka u molekulu DNA. Prve uspjehe postigli su prije 4 godine. Tada su uspjeli šifrirati 200 megabajta informacija u nukleotidnoj sekvenci, uključujući kratki glazbeni video.
U 2019. znanstvenici mogli automatizirati postupak prevođenja digitalnih podataka u DNA i natrag. To će omogućiti tehnologiji da radi na principu usluga u oblaku: korisnik prenosi podatke na mrežu i, ako je potrebno, dobiva pristup do njih u nekoliko klikova. Istodobno, podaci koji su danas pohranjeni u višespratnom podatkovnom centru mogu se snimati na medij veličine dlana.
3. Bioplastika iz otpada
Potrebna su stoljeća da se obična plastika razgradi. Do tada zagađuje planet i izdvaja razne štetne tvari u okoliš. Otkriće mlade Britanke, Lucy Hughes, moglo bi ispraviti ovu situaciju. Diplomirao na Sveučilištu u Sussexu izumio bioplastika iz ribljeg otpada. Razgrađuje se kao i svaki organski proizvod za 4-6 tjedana.
Tijekom istraživanja Hughes je otkrio da ljuske i kosturi riba, kao i ulomci školjaka mekušaca, sadrže specifični protein koji materijalu daje posebnu čvrstoću. Bioplastika iz ribljeg otpada može se koristiti za pakiranje hrane, vrećice i druge jednokratne predmete. A oni to odlažu kao obični otpad od hrane.
Velike tvrtke iz Velike Britanije (Chrysalix Technologies), Finske (MetGen Oy) i SAD-a (Mobius) također se bave stvaranjem bioplastike. Predlažu uzimanje lignina kao osnove - tvari koja je dio celuloze. Dok su projekti u fazi istraživanja, ali znanstvenici se nadaju da njihova otkrića imaju veliku budućnost.
4. Sigurni nuklearni reaktori
Danas postojeći nuklearni reaktori ne mogu se nazvati potpuno sigurnima. Kada se pregriju, u njima nastaje eksplozivni vodik. Upravo je to uzrokovalo nesreću u nuklearnoj elektrani Černobil.
Stručnjaci iz tvrtke Westinghouse Electric Company i Framatomea raditi o stvaranju nove generacije reaktora koji će biti otporni na visoke temperature. Umjesto vode za hlađenje koriste tekući natrij ili rastopljenu sol, pa se ne stvara vodik. Slijedom toga, vjerojatnost eksplozije je značajno smanjena.
Također, stručnjaci za nuklearnu energiju razvijaju nove sigurnosne sustave koji se mogu hladiti reaktor se pregrijava, čak i ako je nuklearna elektrana izgubila električnu energiju i rashladna tekućina prestala kružiti.
5. Društveni roboti
Roboti su već zamijenili ljude u nekim industrijama, medicini i građevinarstvu. Preuzeli su i neke svakodnevne zadatke. Jedno od rijetkih područja u kojem se roboti još ne mogu natjecati s ljudima je komunikacija. No, situacija se uskoro može promijeniti.
Znanstvenici postupno poboljšavaju umjetnu inteligenciju, obdarujući je sve više i više novih vještina. Na primjer, japanski humanoid robot Pepper sposoban je prepoznati lica i osnovne emocije, a može i održavati jednostavan razgovor. Paprike već rade u zračnim lukama i hotelima, pomažu sudionicima međunarodnih konferencija, a mogu čak primati i narudžbe u restoranima brze hrane.
Još jedan japanski izum je terapeutski robot PARO. Izgleda poput krznenog tuljana i namijenjen je oboljelima od Alzheimerove bolesti. PARO reagira na njegovo ime pokretima glave i traži da ga pomiluje. Vjeruje se da komunikacija s takvim robotom može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja.
Koji vam se najnoviji razvoj događaja čine najperspektivnijim i najzanimljivijim? Javite nam u komentarima!