5 načina da manje osuđujete druge
Miscelanea / / December 09, 2023
Ljudi stalno osuđuju jedni druge, a ova se energija može usmjeriti u mirnom smjeru.
Prešutno ste osudili kupca u redu za blagajnu supermarketa da je spor. Ili su u razgovoru s prijateljima bili ogorčeni zbog školskih učitelja koji dijete preopterećuju domaćim zadaćama. Ili su prevrnuli očima kad im je kolega držao predavanje o radnoj disciplini. Vrlo je lako postati žrtva osuđujućih misli.
I premda može biti vrlo lijepo sebe staviti iznad drugih ili pronaći najjednostavnije objašnjenje za sitne neugodnosti, takvo razmišljanje previše pojednostavljuje situaciju i rijetko ima koristi. Da biste ga se riješili, prije svega morate shvatiti kada je osuda dobra, a kada štetna.
Općenito, u redu je donositi presude. Tako funkcionira naš mozak jer o tome ovisi naše blagostanje. Moramo procijeniti sebe i druge u mnogim situacijama kako bismo osigurali vlastitu sigurnost i uspjeh u svakom nastojanju. Nema ništa loše u kritiziranju kolege sve dok to činite na pristojan način i s poštovanjem. I hodati oko nepoznate osobe kad dijete vodite u školu također je normalno, ali samo ako ispod glasa ne mrmljate da vam izgleda sumnjivo.
kada govorimo “Ne želim osuđivati druge”, najčešće mislimo “Ne želim biti loša osoba” ili “Ne želim žuriti sa zaključcima”. I ovo je dobro. Želja da manje osuđujemo druge je želja da budemo ljubazniji i puni razumijevanja. Evo kako to učiniti.
1. Zapitajte se zašto osuđujete druge
Na vašu prosudbu mogu utjecati vanjski čimbenici. Na primjer, ako imate Na poslu Iako je uobičajeno komunicirati ironično i razmjenjivati vrijeđanja, možda će vam se u drugim okolnostima teško suzdržati od sarkastičnih komentara. Ili su algoritmi društvenih mreža oblikovali vaš feed na takav način da često nailazite na postove sarkastičnih blogera i nesvjesno ih počinjete oponašati.
Međutim, najčešće se iza osude kriju osobne rane. Ako se naša samopercepcija temelji na nesigurnosti, možemo se braniti ili pokušati kompenzirati obezvrjeđivanjem drugih kako bismo se barem nakratko osjećali bolje. To uzrokuje neku vrstu ovisnosti, ali ne rješava problem.
Zato se zapitajte zašto osuđujete druge i pokušajte dokučiti pravi razlog. Najvjerojatnije ćete naučiti puno novih stvari o sebi.
2. Odredite što točno uzrokuje vaše osuđujuće riječi i misli
Istrenirajte se svaku večer sjetiti se 1-2 puta kada ste nekoga osuđivali bez razloga. Što vas je zakačilo u toj situaciji ili toj osobi? Možda vas je nešto posebno natjeralo da sve podvrgnete nepravdi kritika? Ili ste samo bili loše volje?
Naše fizičko stanje utječe na našu sposobnost reguliranja misli, emocija i postupaka. Stoga je veća vjerojatnost da ćemo osuđivati druge kada smo pod stresom, gladni ili umorni. Kako biste ostali emocionalno angažirani i reagirali na zdraviji način u takvim situacijama, važno je slušati potrebe svog tijela i razviti svijest. Bilo koja aktivnost koja trenira koncentraciju, poput vođenja dnevnika ili meditacije, prikladna je za to.
3. Vježbajte samoosjećanje
Pogotovo ako je izvor nezdrave navike osuđivanja svih oko sebe sumnja u sebe. Osim toga, osuđujući stav prema vlastitim životnim iskustvima Može biti biti preteča depresije i tjeskobe. To znači sposobnost demonstracije suosjećanje sebi je pitanje samoodržanja.
Međutim, trebat će dosta vremena da se promijene duboko ukorijenjeni obrasci razmišljanja koji nalikuju operativnom sustavu bez kojeg računalo jednostavno ne može raditi. Stoga budite strpljivi i ne osuđujte se prestrogo jer ćete morati proći kroz nekoliko ciklusa ažuriranja prije nego što počnete razmišljati drugačije.
Kada shvatite da su neuspjeh i pogreške samo dio ljudskog iskustva, postat ćete empatičniji prema sebi i prema drugim ljudima.
4. Odvojene akcije i karakter
Osuđivanje se često javlja kada brkamo ono što netko radi s onim tko je. Kad vidimo odraslu osobu kako viče na neposlušno dijete, lako je pretpostaviti da je on loš roditelj. Ali u stvarnosti, ovaj trenutak ne mora nužno odražavati njegove osobne vrijednosti i tipično ponašanje.
Osobito smo skloni osuđivati osobe čije je ponašanje usmjereno protiv nas, pokušavajući se tako zaštititi. To ne znači da trebamo dopustiti drugima da se prema nama ponašaju kako hoće, samo da ne bismo u njihovim očima izgledali kao netko tko je uvijek nezadovoljan svime. Zahvaljujući jasno označenim osobne granice ne postajemo emocionalno preopterećeni, što znači da možemo biti suosjećajniji i manje osuđivati.
Postoji važna razlika između “Ne sviđa mi se kako se ponašaš prema meni” i “Nešto nije u redu s tobom.” U prvom slučaju izražavamo svoje potrebe, u drugom napadamo karakter osobe.
5. Budi znatiželjan
Kada vas iritira nečije ponašanje i u vašoj glavi se počnu javljati negativne osuđujuće misli, zastanite i zapitajte se: “Pitam se što se dogodilo toj osobi.” jutros i natjerao ga da se sada ovako ponaša? Ili: “Pitam se kako bi se njegovo ponašanje promijenilo da je znao kako se njegovi postupci osjećaju kod drugih ljudi?”
Zvuči kao klišej, ali sagledavanje situacije iz tuđeg gledišta jedna je od glavnih komponenti empatije. Samo se to mora kombinirati sa suosjećanjem, inače se neće biti moguće potpuno riješiti nezdrave osude. Suosjecanje omogućuje vam da vidite da je netko povrijeđen, a suosjećanje vam daje motivaciju da djelujete kako biste ublažili tu bol. A to je ključ da počnete manje osuđivati druge ljude.
Priroda ljudskih odnosa🧐
- Zašto se ljudi osvećuju i poboljšava li to život onoliko koliko se uobičajeno vjeruje?
- 4 znanstveno utemeljena razloga zašto nas živciraju čak i najbolji ljudi
- Što je "jaz u sviđanju" i kako on narušava naše odnose s drugima?
- Odakle dolazi grubost i kako na nju odgovoriti