Zašto prirodna selekcija danas nije toliko važna i što se dogodilo s našim instinktima - kažu biolozi
Miscelanea / / June 27, 2023
Ali sposobnost učenja je neophodna, kao i prije.
Moskovski institut za psihoanalizu potrošeno "Velika biološka predavaonica". Uključivao je raspravu o prirodnoj selekciji i ulozi genetike u proučavanju evolucije. Biolozi Alexander Markov i Alexey Kulikov govorili su o tome kako se evolucija homo sapiensa razlikuje od razvoja drugih bioloških vrsta. Snimanje rasprave objavljeno na YouTube kanalu Zavoda. Lifehacker je napravio sažetak razgovora.
Aleksandar Markov
Doktor bioloških znanosti, profesor, voditelj Odsjeka za biološku evoluciju na Biološkom fakultetu Moskovskog državnog sveučilišta, popularizator znanosti.
Aleksej Kulikov
Doktor bioloških znanosti, zamjenik ravnatelja Zavoda za razvojnu biologiju. N. DO. Koltsov RAS.
Prošlo je više od jednog stoljeća otkako je formulirana Darwinova teorija evolucije. Znanost je mnogo napredovala tijekom godina. Ali teorija evolucije nije opovrgnuta, naprotiv, dobila je mnoge potvrde. Uključujući i zahvaljujući razvoju genetike.
Koliko je kultura važna u ljudskoj evoluciji
Osoba, za razliku od svih drugih bioloških vrsta našeg planeta, ima važnu prednost. Ljudi se, kao i druge vrste, razvijaju normalnim tijekom genetička evolucija. Ali u isto vrijeme dolazi do kulturnog razvoja. Stoga znanstvenici kažu da je proces ljudskog razvoja određen genetskom i kulturnom koevolucijom.
Zemaljska civilizacija se aktivno razvijala uglavnom zahvaljujući jeziku. Imamo govor, tako da možemo mnogo učinkovitije komunicirati sa svojom vrstom od predstavnika drugih vrsta. I također ovladati svim znanjem koje je društvo nakupilo. Razvoj vrste Homo sapiens odvija se na sljedeći način:
- Stvaramo kulturno okruženje. Komuniciramo, oblikujemo pravila ponašanja, razvijamo proizvodnju i učimo. Tako se odvija kulturna evolucija.
- Kultura utječe na biološku evoluciju. Sada znanstvenici sve više govore o činjenici da kod ljudi ona određuje smjer prirodne selekcije.
- Rezultati biološke evolucije utječu na razvoj kulture. Ovo može biti odgođeno. No, primjerice, razvoj mozga kao rezultat prirodne selekcije svakako će utjecati na kulturne procese.
Evo udžbeničkog primjera utjecaja kulture na biološki procesi. Poznato je da sisavci ne piju mlijeko kao odrasli. Ide samo za bebe. Odrasle životinje jedu potpuno drugačiju hranu i ne trebaju im mlijeko. Stoga se enzimi koji razgrađuju laktozu – odnosno mliječni šećer – nalaze samo kod beba od svih sisavaca. Kod odraslih osoba jednostavno se prestaju proizvoditi.
U davna vremena čovjek je imao istu stvar. Ljudi koji su prešli djetinjstvo nisu mogli piti mlijeko bez neugodnih zdravstvenih posljedica. Ali to je bilo potpuno nevažno, jer tada naši odrasli preci to jednostavno nisu imali odakle uzeti.
Tada su se ljudi kao rezultat kulturne evolucije počeli baviti stočarstvom. Pripitomili su životinje koje daju mnogo mlijeka. I došao je trenutak kada su ljudi počeli dobivati viškove ovog proizvoda. Bilo je to više od onoga što je djeci trebalo. Stoga su ga počeli piti i odrasli.
Isprva ih je boljeo želudac i probava je patila. Ali tada se, kao rezultat niza mutacija, situacija promijenila. Neki su izgubili mehanizam koji je zaustavio proizvodnju enzima koji razgrađuje laktozu. Mogli su piti mlijeko bez nuspojava. Kao rezultat toga, ti su ljudi dobili selektivnu prednost – jer je njihova prehrana postala bogatija. To znači da sposobnost preživljavanja uz nedostatak druge hrana također povećana. Stoga su takvi ljudi bolje jeli, živjeli duže i ostavljali više potomaka.
Zanimljivo je da su se slične mutacije pojavile u ljudskoj populaciji u Africi, na Bliskom istoku i u Europi. U ove tri regije kod ljudi su fiksirane različite mutacije, što je dovelo do istog rezultata. Pojednostavljeno se može reći da su svi pokvarili isti genetski alat, ali na različitim mjestima.
Evo tako jednostavnog primjera gensko-kulturne koevolucije. Kultura je stvorila takvu situaciju da je počela selekcija na sposobnost koje nije bilo. Stanovništvo je reagiralo na selekciju i ta se sposobnost proširila.
Aleksandar Markov
Moderno čovječanstvo su potomci onih koji su zadržali te mutacije. Stoga ga danas većina odraslih može sigurno koristiti mliječni proizvodi.
Što se dogodilo s instinktima kao rezultat evolucije
Ovo pitanje također pokazuje da je ljudska evolucija krenula nešto drugačijim putem od životinjske.
Moderna znanost složene obrasce ponašanja koje životinje imaju od rođenja naziva instinktima. Zvijer ne treba učiti, na primjer, kako odgovoriti na opasnost. Kao odgovor na određeni podražaj, automatski će djelovati kako mu instinkt govori.
Zanimljivo je da ljudi nemaju takve urođene obrasce ponašanja. Dakle, sa stajališta znanosti, nemamo instinkte. Sve što čovjek treba, mora naučiti.
Svatko od nas ima urođene osobine: osobine temperamenta, sposobnosti, sklonosti. Znanstvenici su utvrdili da se svi oni ostvaruju samo u interakciji s društvenim i kulturnim okruženjem. Ljudsko ponašanje također može biti određeno genetskim karakteristikama. Ali formira se samo u komunikaciji s drugim ljudima. Jesti vještine i vještine koje jedna osoba može naučiti brže od druge. Ali sve što je potrebno za život i razvoj, mora naučiti od nule.
Evo najupečatljivijeg primjera. Ljudi zasigurno imaju snažnu urođenu predispoziciju za svladavanje jezika. Ovo je urođeni supertalent male djece. Ali sam jezik još uvijek nije urođen. Odnosno, to ne ide kao instinkt - svejedno dijete mora učiti od roditelja. Dakle, ljudi nemaju instinkte, a oko toga nema sporova ni u ozbiljnoj znanosti.
Aleksandar Markov
Utječe li proces prirodne biološke selekcije na današnje ljude
Kao rezultat evolucije, ljudi su gotovo napustili proces prirodne selekcije. U svakom slučaju, danas je njegov značaj puno manji nego prije čak 150 godina.
Važnost smanjenja štetnih mutacija uvelike je smanjena
Danas nemamo gotovo nikakvu selekciju za pročišćavanje. Prethodno je odbacio mutacije koje su tijelo činile slabim i ranjivim. Sada ljudi mogu živjeti i razvijati se, čak i ako neki organi ne rade savršeno.
Evo primjera. S dolaskom antibiotici opterećenje imunološkog sustava drastično je smanjeno. Stoga se ljudi koji imaju mutacije koje smanjuju imunitet danas možda ne boje klica. Ranije su često umirali od infekcija i nisu imali vremena ostaviti potomstvo. Sada se mirno nose s upalom grla ili bakterijskom upalom pluća, a zatim dugo žive i rađaju djecu. Važno je da i oni mogu manifestirati te štetne mutacije. To znači da pročišćavanje prirodne selekcije u ovom slučaju ne funkcionira.
Ista je priča s promjenama gena koji reguliraju rad mozga. Na Islandu i u Sjedinjenim Državama znanstvenici su proveli istraživanje razine obrazovanja i intelekt odrasli stanovnici. Ispostavilo se da se u današnje vrijeme broj ljudi koji dobivaju jedno, a još više nekoliko visokih obrazovanja, uvelike smanjio. Osim toga, znanstvenici su zabilježili smanjenje prosječne razine IQ-a.
To se događa jer danas ljudi ne trebaju ulagati goleme intelektualne napore da bi preživjeli. Svijet je prilično napredan i prijateljski raspoložen bez toga.
Da, doista, uvjeti su toliko dobri da uopće nije potrebno imati sedam pedlja u čelu i ozbiljno učiti kako bi si osigurao dobar život.
Aleksej Kulikov
Odnosno, u ovom slučaju vidimo posljedice smanjenja uloge prirodne selekcije.
Odsutnost krute biološke selekcije ne slabi čovječanstvo
Mnogi ljudi koji postanu svjesni ovih trendova postanu zabrinuti. Brinu se hoće li naši potomci postati potpuno slabi i neprilagođeni životu. Možete se smiriti: dok znanstvenici ne vide procese koji su opasni za našu vrstu.
Da, s jedne strane, medicina danas pomaže u očuvanju i prenošenju na potomke mutacijekoji oštećuju određene tjelesne funkcije. Ali čovječanstvo postoji već jako dugo. Pogledajmo koje je sposobnosti već izgubio.
Prema nekim izvješćima, primitivni ljudi počeli su koristiti vatru prije otprilike dva milijuna godina. Izumili su i stvorili kamene alate, naučili kuhati i pržiti hranu. Ovaj kulturni napredak doveo je do činjenice da ljudima više nisu bile potrebne snažne čeljusti i veliki zubi. Uostalom, nestala je potreba za grickanjem tvrdih korijena.
Danas imamo male čeljusti i male očnjake i sjekutiće. Neće vam pomoći da se nosite s primitivnom sirovom hranom. Ali mi uopće ne patimo od toga. Uostalom, imamo alat za pripremu hrane koja nam odgovara.
Ljudi su počeli koristiti kožu kao odjeću i grijati se uz vatru. Zatim su počeli graditi kuće. I izgubljeno u tijeku evolucije vuna - pokazalo se da se toplina može sačuvati i bez njega.
Je li strašno što smo ostali bez vune? Možda ne puno. Pa, izum antibiotika zapravo ne treba - pojednostavljujem, naravno - imunološki sustav. Imali smo kulturološke ovisnosti jako dugo. Da, ne možemo preživjeti goli u divljini. Ali ovo nam ne treba, jer imamo odjeću, opremu, vatru i tako dalje.
Aleksandar Markov
Napredna medicina omogućuje nam dulji i aktivniji život
Danas među nama ima mnogo ljudi koji su prije nekoliko stoljeća mogli rano napustiti Zemlju. Dosegnuli smo razinu razvoja na kojoj nema potrebe birati između morala i svrsishodnosti. Odnosno, nema potrebe odlučivati hoće li slabo dijete ostaviti majci ili ga se riješiti. Moderna civilizacija smatra važnim izliječiti bolesnu bebu. I onda ga učiniti punopravnim članom društva.
Društvo se također može pobrinuti starija generacija. Danas se, zahvaljujući napretku medicine, mnogi ljudi stariji od 60 godina mogu baviti sportom. Na primjer, kajak. Ranije su to bili sposobni samo mladi pripadnici naše vrste. Stariji, naravno, i danas imaju bolesti. Ali moderni lijekovi omogućuju im da se osjećaju dobro i budu aktivni. Dakle, napredna medicina je naša evolucijska prednost, a ne slabost.
Sljedeći važan korak koji znanost mora prevladati jest naučiti kako pobijediti složene nasljedne bolesti. I baviti se procesom reprodukcije Matične stanice. To bi trebalo pomoći ljudima da žive dulje i zadrže inteligenciju do duboke starosti. Matične stanice su složena tema, ali danas jedna od najperspektivnijih u biologiji.
Ako čovječanstvo nauči liječiti ozbiljne bolesti, urediti genom tako da ih ne ostane i pratiti to, tada se transformacija čovjeka u nereproduktivno zakržljalo biće neće dogoditi. A održavanje forme je zadatak svake osobe, zadatak obrazovanja. Stoga se nadam da se ljudi neće pretvoriti u pametne hobotnice.
Aleksej Kulikov
Pročitajte također🧐
- Drevni mitovi i saga o Harryju Potteru pričaju jednu vječnu priču. Zašto - objašnjava kulturologinja Oksana Sedykh
- Yeti i Chupacabra samo su nečiji izum. Zašto - objašnjava biolog Georgij Kurakin
- “Iz nekog razloga, svemir treba stvorenja koja ga mogu razumjeti”: neuroznanstvenici - o tome koje tajne skriva naš mozak