“A ja sam po majci konzervativac”: kako geni utječu na naše političke stavove
Miscelanea / / June 18, 2023
A gdje tu broj prijatelja u mladosti.
U idealnom svijetu ljudi bi formirali svoje političke preferencije bez predrasuda. Proučili bismo programe svih stranaka i pokreta, odvagnuli sve za i protiv i priključili se jednom od pravaca. I također bi ostali otvoreni do kraja života, jer se pogledi mogu promijeniti s pojavom novih informacija za analizu.
U stvarnom svijetu nije baš tako. Mnogo toga utječe na naše poglede: društvo u kojem smo odrasli, odgoj, instalacije i tako dalje, odnosno vanjski uvjeti. Ali što ako smo inherentno predisponirani za jedno ili drugo gledište? Znanstvenici su skloni misliti da jest.
Prve studije na ovu temu bile su održanog još u 80-ima. Postupno ih je bilo sve više, kao i uvjerenja da geni utječu i za aktivnost političko sudjelovanje, i na poglede.
Kako bi došli do ovog zaključka, znanstvenici su ispitivali parove blizanaca – jednojajčane i blizance, a često su potonji bili istog spola. Ti su ljudi odrasli u istoj obitelji, pod istim uvjetima, tako da se utjecaj okoline nije puno razlikovao. I jednojajčani blizanci, odnosno koji nemaju razlike u
DNK, imali su mnogo veću vjerojatnost da će glasovati na isti način i pokazati općenito slične političke preferencije, za razliku od blizanaca. Ta je jednoglasnost iskazana znatno rjeđe.Zašto neki osjećaju interes za nove ideje, dok drugi osjećaju gađenje
Prethodni zaključci možda ne izgledaju dovoljno uvjerljivo. Nikad ne znaš zašto Blizanci ponašaj se tako, to je sigurno u genima. A znanstvenici su, naravno, otišli i dalje.
Primjerice, doznali su da političke sklonosti utječe dopaminski receptor D2 gen. Neki od njegovih alela odgovorni su i za sklonost alkoholizmu, kockanju i drugim ovisnostima. Doprinesite i dopaminski receptor D4, što je također povezano sa željom za novitetima i razinom umora od monotonije. Zanimljivosti radi: ako osoba ima alel 7R u dopaminskom receptoru D4, to je samo po sebi ne čini liberalom. Ovo funkcionira u skladu s tim koliko je prijatelja imao u mladosti. Što ih je više, to je liberalnije. Prema znanstvenicima, takva korelacija proizlazi iz razloga što su nositelji alela 7R otvoreni za nove stvari i općenito su avanturistički raspoloženi, a veliki broj prijatelja sugerira da će među njima s određenom vjerojatnošću biti pristaša različitih pogleda. Stoga je osoba i dalje tinejdžerski dob zahtijeva raznolikost.
Ako procijenimo situaciju u cjelini, ona je sljedeća: uvjetni konzervativac i liberal na različite načine reagirati na nepoznato, neočekivano ili suprotno njihovim uvjerenjima. Prvi, ako čuje neku hrabru ideju poput izjave da djecu ne treba tući, osjeti stres. Vanzemaljske ideje uključuju područje mozga odgovorno za emocije, tako da osoba osjeća ljutnju, iritaciju, počinje brinuti. Boji se svega novoga pa nastoji sve zadržati kao što je bilo, jer stabilnost daje osjećaj sigurnosti.
Osoba liberalnijih pogleda prijemčivi za novotarije, stoga se svježe ideje ne uskraćuju odmah na pristupu. Naprotiv, ovaj lik promišlja o njima, razmatra ih, a zatim o njima donosi svoju odluku – ne nužno pozitivnu. Iako to ne znači da su ljudi sa sklonošću liberalnim pogledima svi tako racionalni. Neki također mogu pokazati otvorenost prema najluđim idejama.
Određuju li geni političke stavove?
Neki znanstvenici vjerovatida su politička uvjerenja barem djelomično genetski određena, neovisno o političkom sustavu i kulturi zemlje. A njih je teško promijeniti čak i pod pritiskom društva i pod njegovim utjecajem propaganda.
No gore, nije slučajnost što konzervativac i liberal nazivamo uvjetnim. Geni ne određuju stranački izbor, već opći stav prema životu: voli li osoba pravila, kakav je odnos prema vjeri, vjeruje li u hijerarhiju, je li spreman oprostiti tuđe nedjela. I nije to samo DNK.
Dakle, dok znanje o utjecaju geni o politici može se shvatiti kao neobavezan. Oni mogu pojednostaviti proces privrženosti određenim stavovima, ali ne određuju političke preferencije na konkretan način. Ali vrijedi pričekati što će znanstvenici iskopati u bliskoj budućnosti.
Pročitajte također🧐
- 8 genetskih mutacija koje vam daju supermoći
- Kako genetika utječe na figuru i atletsku izvedbu
- “Glavna stvar za život je smrt”: intervju s epigenetičarom Sergejem Kiselevim