Genetičari su rekli gdje, kako i kada su ljudi pripitomili mačke
Miscelanea / / April 05, 2023
Tisućama godina kasnije, ove životinje još uvijek mogu živjeti bez ljudi, same.
Genetska studija mačaka diljem svijeta pomogla je potvrditi priču o tome kako su ljudi koji su živjeli u drevnoj Mezopotamiji pripitomili mačke prije otprilike 10.000 godina. O tome kaže u novom znanstvenom radu znanstvenika sa Sveučilišta Missouri, SAD.
Bilo je to vrlo zanimljivo vrijeme u ljudskoj povijesti kada su ljudi prvi put počeli prelaziti s mobilnog načina života lovaca-sakupljača na naselja temeljena na održivoj poljoprivredi. Ovaj revolucionarni pomak prvo se dogodio među ljudima koji su se naselili plodni polumjesec (Plodni polumjesec) u području rijeka Tigrisa i Eufrata, što je stvorilo idealne uvjete za naseljenu poljoprivredu.
Uzgoj usjeva omogućio je ljudima nakupljanje viška hrane koji je neprestano privlačio miševe i štakore. Mačke su pak privlačila ljudska naselja, gdje su mogle loviti glodavce. Očarani njihovom privlačnošću podalje, ljudi su počeli pripitomljavati životinje i voditi ih sa sobom na svoje brojne seobe.
U novom istraživanju, znanstvenici iz Sjedinjenih Država još jednom su potvrdili ovu verziju analizirajući 200 različitih genetski markeri mačaka ui oko Plodnog polumjeseca te u Europi, Aziji i Afrika.
Genetska studija također je pokazala da će mačke koje trenutno žive u zapadnoj Europi, na primjer imaju neke značajne genetske razlike u odnosu na mačke s druge strane globusa, primjerice na jugoistoku Azija.
Međutim, reći da su mačke "pripitomljene" pomalo je pogrešan izraz, dodaju znanstvenici. Svaki vlasnik mačke može potvrditi da ova životinja ne sluša naredbe poput psa. Osim toga, mačke se genetski mnogo manje razlikuju od svojih divljih predaka nego psi od vukova. Dakle, ove životinje su uvijek bile i ostale "divlje" od pasa.
Zapravo, mačke možemo nazvati polupripitomljenima, jer kad bismo ih pustili u divljinu, vjerojatno bi i dalje bi lovili glodavce i mogli bi preživjeti i sami se pariti zbog svoje prirodne ponašanje.
Leslie A. Lyons
autor studije i mačji genetičar
Znanstvenici tvrde da njihova studija ne samo da potvrđuje glavnu teoriju pripitomljavanja, već i može pomoći u zaustavljanju migracije i prijenosa nasljednih genetskih bolesti kod mačaka diljem svijeta svijet. Na primjer, na taj je način bilo moguće zaustaviti razvoj policistične bolesti bubrega. Prethodno je 38% perzijskih mačaka patilo od ove bolesti. Sada je ovaj postotak znatno pao zahvaljujući naporima znanstvenika. Sada je opći cilj iskorijeniti genetske probleme kod mačaka u budućnosti, saželi su autori rada.
Pročitajte također🧐
- Britanski znanstvenici rekli su kako maziti mačke
- Znanstvenici su identificirali najljepše pasmine mačaka
- Znanstvenici su ispričali kako započeti povjerljivu komunikaciju s mačkom